< img maualuga = "1" lautele = "1" style = "faaali: leai se" src = "https://www.facebook.com/tr?id=3095432664053911&ev=PageView&noscript=1" /> Tala Fou - E mafai ona fa'amalieina mana'oga a le Malo Tele o le Malo Tele

E mafai ona fa'amalieina mana'oga a le Malo Tele o le Malo Tele

E ui lava ua matua faaitiitia e le malo o Peretania le lagolago mo malosiaga faʻafouina i nai masina ua tuanaʻi, ma finauina le manaʻoga e faapaleni le suiga mai suauʻu faʻasolosolo e faʻatatau i le tau i tagata faʻatau, o le teuina o le malosi e ono feagai ma se luʻitau i luga o le tulaga maualuga, e tusa ai ma failauga. i se konafesi i Lonetona.

Fai mai failauga ma sui o le aofia i le Renewable Energy Association (REA) na faia i le aso ananafi e faapea, o le fuafuaina lelei o maketi ma le faʻaauauina o le faʻaititia o tau, fafaga-in tau poʻo ni polokalame lagolago faapena o le a le manaʻomia ina ia mafai ai ona manuia tekinolosi teuina o malosiaga.

O le tele o fa'aoga mo le teuina o le malosi, e pei o le tu'uina atu o 'au'aunaga fa'ata'oto ma le fa'atonutonuina o mana'oga maualuga, e mafai ona i'u ai i se fa'aputuga tele o tau ile feso'otaiga eletise.E tusa ai ma nisi e aofia ai ma le sa avea muamua ma faufautua i le Matagaluega o le Malosiaga ma Suiga o le Tau (DECC), e mafai ona avea lea ma vaifofo i upu faigata a le malo lea na vaaia ai le faaitiitia o Fits mo le malosi o le la e tusa ma le 65% i se iloiloga o faiga faavae i le faaiuga o le tausaga.

DECC o loʻo i ai nei i le ogatotonu o se faʻatalanoaga i faiga faʻavae e uiga i mea fou i le vaega o le malosi, faatasi ai ma se vaega toʻaitiiti o loʻo galulue i tekinolosi ma tulafono faʻatonutonu e uiga i le teuina o le malosi.Simon Virley, paaga i le lala o se tasi o le Big Four consultancies, KPMG, na fautua mai e na o le lua vaiaso o le pisinisi e maua ai fautuaga i le feutagaiga ma "uunaia i latou" e faia.Fa'ai'uga o lena fa'atalanoaga, le Fuafuaga Fa'afouina, o le a fa'asalalau i le tautotogo.

“I nei taimi o le le lava o tupe, ou te manatu e taua le fai atu i faifeau, fai atu i faipule, e le o tupe, o le mea lea e uiga i le aveesea o pa faʻatonutonu, ae o le faʻatagaina o pisinisi tumaoti e atiaʻe ni fautuaga i tagata faʻatau ma aiga e faapea. fa'atatau ile tulaga faapisinisi.E le o maua uma e le DECC tali - e le mafai ona ou faamamafaina lena mea."

Mana'o mo le teuina o le malosi ile tulaga ole malo

O le nofoa o le laulau, o le REA CEO Nina Skorupska, na fesili mulimuli ane pe i ai se manaʻoga mo le teuina i le tulaga o le malo, na tali Virley i lona manatu "o pili maualalo o lona uiga e tatau ona latou manatu mamafa i ai".Ua fa'alogoina fo'i e le 'upega tafa'ilagi a le Solar Power Portal, Energy Storage News, o lo'o iai le mana'o e mafai ona fetu'una'i le feso'ota'iga, fa'atasi ai ma le teuina o le malosi o se vaega taua.

Ae ui i lea, e ui i le malosi o le tautala i le COP21 talu ai nei, ua faia e le malo o le Conservative ni faaiuga i faiga faavae o le malosi e aofia ai se fuafuaga e fausia ni fale faaniukilia fou e manatu e faaluaina le taugata nai lo isi ma foliga mai o le popole i faamanuiaga tau tamaoaiga o le fracking. mo shale.

O Angus McNeil o le Scottish National Party, o ia foi o loo taitaifono i le komiti o le malosi ma le suiga o le tau, o se vaega galue tutoatasi o loo taofia le malo e tali atu i se tala malie i se lauga mai le tulaga e faapea o le faiga puupuu a le malo e pei o “se faifaatoaga i le taumalulu e manatu o se faʻamaumau tupe le teu faʻafaigaluega i fatu”.

O pa puipui faʻatonutonu i Peretania o loʻo feagai ma le teuina lea na lipotia mai e le Energy Storage News ma isi e aofia ai le leai o se faʻamalamalamaga faʻamalieina o tekinolosi, lea e ui lava e mafai ona avea ma generator ma uta faʻapea foʻi ma le ono avea ma se vaega o le faʻasalalauga ma le tufatufaina o atinaʻe e naʻo le amanaʻia e le au fesoʻotaiga. se afi afi.

O lo'o tapenaina fo'i e Peretania lana ulua'i tauofoga fa'atulafonoina e ala i lana fa'alapotopotoga feso'ota'iga, National Grid, e ofoina atu le 200MW o le gafatia.O sui auai o talanoaga faavaega na aofia ai foi ma Rob Sauven o Renewable Energy Systems, lea na atiina ae e tusa ma le 70MW o galuega faatonutonu i le US.

I lana tautalaga e uiga i le mea na tupu ananafi, na taʻua ai e le tagata faigaluega faʻapitoa faʻafouga faʻafouina David Hunt o le Hyperion Executive Search o se "aso tumu ma manaia".

“… e manino lava e mafai e tagata uma ona iloa le avanoa tele mo le teuina o le malosi i fua uma. O pa puipui o le tele o tulafono faatonutonu nai lo tekinolosi e foliga mai e faigofie ona foia, ae o malo ma faʻalapotopotoga faʻatonutonu e lauiloa tele le tuai ona suia.O se atugaluga lena pe a faʻagaioi le alamanuia i se saoasaoa vave,” o le tala lea a Hunt.

 


Taimi meli: Iul-27-2021